OMS Žepče

  • Održan koncert povodom završetka projekta „Sakralna glazba kao terapijski učinak“

    U petak je povodom završetka projekta „Sakralna glazba kao terapijski učinak“ u Glazbenoj školi Katarina Kosača Kotromanić održan koncert učenika Glazbene škole i korisnika J.U. Dnevni centar za djecu i odrasle osobe s posebnim potrebama u Žepču.

    Projekt je realiziran u organizaciji Odbora za međureligijsku suradnju Žepče, Glazbene škole „Katarina Kosača Kotromanić“ , uz podršku CRS-a te pod pokroviteljstvom misije OSCE-a u BiH.


    Korisnici Centra pokazali su na koncertu neka od svojih glazbenih umijeća koja su svladali u protekla dva mjeseca ali i to koliko iskreno i bez zadrške uživaju u glazbi.


    Za vrijeme trajanja projekta „Sakralna glazba kao terapijski učinak“ Centar u Žepču dva puta tjedno posjećivalo je pet profesora, profesor klarineta Emir Huseinagić, profesori solfeđa Nermin Suljić i Slaven Čović, te teorijske profesorice Sanja Grabovac i Kristina Džambo.


    Ovakav vid terapije kroz glazbu posebno je važan kako za najmlađe tako i one starije jer glazbena terapija kao takva pozitivno djeluje na psihofizički razvoj korisnika.

  • OMS i GŠ „Katarina Kosača Kotromanić“ Žepče zajedno u projektu „Sakralna glazba kao terapijski učinak“

    U organizaciji OMS (Odbor za međureligijsku suradnju) Žepče i Glazbene škole „ Katarina Kosača Kotromanić“ Žepče, uz potporu CRS-a ( Catholic Relief Service), te pod pokroviteljstvom Misije OSCE-a u BiH održan je inicijalni sastanak za realizaciju projekta „Sakralna glazba kao terapijski učinak“ s upravom „ Dnevnog centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama“ Žepče.

    Sastanku su prisustvovali ispred OMS Žepče tajnik Branko Radoš, ravnatelj Glazbene škole gosp. Pero Zekić, pomoćnica ravnatelja Kristina Džambo i profesori koji sudjeluju u realizaciji projekta Nermin Suljić, Sanja Grabovac, Emir Huseinagić i Slaven Čović. Ispred centra prisutna je bila direktorica Meldina Ugarak.

    Projekt je osmišljen tako što će profesori Glazbene škole „ Katarina Kosača Kotromanič“ iz Žepča dva puta tjedno po 60min davati glazbenu terapiju štićenicima centra. Projekt će trajati dva mjeseca, a po završetku istoga bit će upriličen koncert humanitarnog karaktera u J.U. Dom Kulture Žepče.

    Cilj projekta je pomoću glazbene terapije pomoći štićenicima centra u njihovoj mentalnoj rehabilitaciji, zatim utjecati na što veći broj ljudi kako bi se potakla svijest vezano za odgovornost onih koji su na dnu društvene ljestvice, a  time i organiziralo druženje za profesore i učenike različitih vjerskih konfesija.

     

  • OMS Žepče: Vrijednost i značaj žene vjernice u lokalnoj zajednici

    Kroz teme koje su obrađivane: „Poštivanje drugog i drugačijeg“, „Šta je to zajedničko kod monoteističkih religija“, „Moralnost, odgoj i aktivizam u religijama“, projekat „Vrijednost i značaj žene vjernice u lokalnoj zajednici“ zaokružen je panel diskusijom na istoimenu temu.

    Jučer je u poslijepodnevnim satima u prostorijama Medžlisa islamske zajednice Žepče, održana pretposljednja aktivnost Odbora za međureligijsku saradnju Žepče koju isti implementira zajedno sa Međureligijskim vijećem BiH i Catholic Relief Service.

    Fokus cjelokupnog projekta bio je na aktivisticama Odbora i njihovom jedinstvenom doprinosu promovisanja međureligijskog dijaloga i saradnje, miroljubivosti, tolerancije, empatičnosti i solidarnosti. Sve navedeno može se izgraditi posredstvom ispravnog poznavanja različitih kultura, tradicija, običaja i vjerovanja. Svrha projekta i bila je međusobno upoznavanje kako bi se uvidjela snaga žene vjernice.

    Jasan primjer vrijednosti i značaja žena vjernica u današnjem vremenu, a koje mogu umnogome doprinijeti vidljivim promjenama u lokalnim zajednicama,  jeste održavanje prvog Kongresa žena vjernica 2015. godine i drugog 2018. godine. Cilj prvog Kongresa bilo je donošenje Deklaracije o  angažmanu vjernica u izgradnji građanskog društva kroz međureligijski dijalog. Deklaracija je prethodila izglasavanju zajedničke Platforme za mir Mreže vjernica koja je vodilja aktivisticama Odbora u djelovanju na jačanju interkonfesionalnog dijaloga.

    „Kroz ovakva druženja razmjena iskustava je od iznimne važnosti i ono kao takvo treba biti preneseno u sve naše zajednice na koje možemo utjecati kroz ono što radimo.“

    „Odgajanjem mladih, ali preodgajanjem samih sebe stvaramo dobru atmosferu za međureligijsku komunikaciju.“

    „Trebamo živjeti i djelima pokazivati ono što propovijedamo.“

    „Vrijednost žene vjernice u društvu pokazuje se kroz aktivizam i društveno koristan rad u zajednici u kojoj živimo“, samo su neki od zaključaka sa druženja.

    Prof. Pehar jedna od predavačica na drugom Kongresu, o kojem se razgovaralo na jučerašnjem druženju, rekla je da je prenošenje znanja od srca ono znanje koje se upamti, a duša je ono najljepše u nama, ono što je božansko, i duša nema ni vjeru, ni religiju ni naciju. Sažmimo vjeru u jednoj od najvažnijih božjih poruka 'Ne čini drugom ono što ne želiš sebi'. 

    Univerzalna poruka svih našh druženja jeste da ne smijemo dopustiti da nas različitosti razdvajaju, nego da gradimo mostove  svojim sličnostima.

     

    Anesa Džinić-Odobašić

  • Realizovana treća aktivnost OMS-a Žepče u sklopu projekta „Jačanje međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini“

    Trideset aktivistica Odbora Žepče uputilo se u posjetu aktivisticima u Goraždu, u subotu, 24. novembra 2018. godine, kako bi se unaprijedila saradnja, dijalog i društvena angažovanost ova dva Odbora, ali i kako bi se iste edukovale i podsjetile na različite oblike društvenog aktivizma.

    Povod posjete bila je realizacija tribine „Moralnost, odgoj i aktivizam u religijama“ u sklopu projekta „Vrijednost i značaj žene vjernice u lokalnoj zajednici“. Odbor u Žepču ovaj projekat implementira zajedno sa Međureligijskim vijećem i Catholic Relief Service. Dženan ef. Imamović i Tomislav Čarapić, sekretari Odbora Goražde kao i Dragana Jevtović, dočekali su grupu žena Odbora Žepče ispred džamije Kajserija o čijoj su historiji, gradnji i ornamentima, učesnice imale priliku čuti kada su ušle u džamiju.

    Kayserija džamija se nalazi na desnoj obali rijeke Drine u Goraždu. Ovaj vjerski objekat je donacija naroda Turske, odnosno stanovnika grada Kajserija za stanovnike grada Goražda. Džamija je sagrađena 2009. godine i krase je dvije munare visine 44 metra.

    Posjeta je nastavljena JI od džamije, prema kapeli sv. Dominika. Nešto više o obredima, molitvama i predmetima koji se koriste prilikom molitvi govorila je aktivistica Odbora Žepče, Ružica Jukić-Ezgeta, zbog odsustva svećenika Ćuturića. Župa Goražde obnovljena je 1989. godine, a za župske potrebe kupljena je jedna kuća u kojoj je župski stan i kapela. Od te godine župa je pod zaštitom sv. Dominika posjećena je posljednja.

    Posevećana je sv. Đorđu i potiče iz sredine 15. stoljeća te predstavlja zadužbinu Stefana Vukčića Kosače, ktitora više pravoslavnih manastira i crkava na području Hercegovine. U manastiru koji je osnovan uz Crkvu Sv.Đorđa u Sopotnici je između 1519. i 1526. godine radila štamparija Božidara Goraždanina, jedna od najstarijih štamparija na ovim prostorima. O historijatu i etapama izgradnje crkve učesnice je upoznao paroh goraždanski Mihailo Andrić.

    Nakon posjeta vjerskim objektima u Goraždu, aktivistice su nastavile druženje u prostorijama crkve sv. Đorđa gdje je održana i tribina na pomenutu temu. Na samom početku, u ime Odbora Žepče, prisutne je pozdravila Anesa Džinić-Odobašić koja je istaknula važnost saradnje odbora, jer se zajedničkim snagama radi na jačanju međureligijskog dijaloga diljem naše države. Dragana Jevtanović, aktivistica Odbora Goražde bila je u svojstvu moderatorice i napomenula je da se ljudi, svakodnevno, međusobno odgajaju. U uvodnom dijelu, Svetu tajnu braka u pravoslavlju predočila je Dejana Jagodić, koja označava venčanje kroz koje Sveti Duh sjedinjuje u jedno biće hrišćana i hrišćanku. Iz zdravog braka proizilazi i zdrav pojedinac koji neumorno radi na odgoju potomaka u skladu sa moralnim vrijednostima religije i društva. Sami time stavlja sebe i svoje potomke na raspolaganje zajednici kako bi istu učinio i sebi i drugima ljepšim mjestom za življenje.

    Ružica Jukić-Ezgeta ističe da je u katoličanstvu glavni preduslov za razvijanje moralnih vrijednosti sloboda, koja uz sebe veže i odgovornost. Moralne vrijednosti kod svakog katolika svrstavaju se u šest skupina temeljnih vrlina poput mudrosti, hrabrosti, humanosti, pravednosti, umjerenosti i transcendentnosti na koje katolički odgoj treba da bude usmjeren.

    Pomenula je i da kršćanski odgoj poznaje vrhovni  primjer, a to je Isus Krist. Isus je okupljao apostole, odgajao ih u vjeri i moralu, poslao ih svijet da i oni uče, odgajaju i šire vjeru i moralne vrijednosti kako bi sve ljude učinio njegovim učenicima.

     

    „Sve su ovo teme o kojima može da se piše, priča i odvojeno obrađuje, ali kako god da se pogleda, pričati o jednoj,  a ne pomenuti druge je odveć krnjavo“, naglašava Samra Smajić-Radovović, asistentica MRV-a BiH na projektu „Jačanje međureligijskog dijaloga u BiH“. Islam tretira ove teme odvojeno, a zatim ih sublimira u jednu cjelinu.

    Počevši svoje izlaganje, definisala je moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem smislu. To je oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.Na moral utječu: svijest ljudi, odgoj u porodici, religija, tradicija, životno iskustvo i politika. Zatim je precizirala pojam odgoja kao procesa kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti. Dva prethodna pojma povezala je sa aktivizmom (iz lat. activus = „činiti, aktivno“) koji označava intenzivno zagovaranje ciljeva ili uvjerenja motivisane osobe na različitim područjima društvenog života.

    Društveni aktivizam u islamu temelji se na kur'anskom principu naređivanja dobra, a zabranjivanja zla o kojem se eksplicitno govori u ajetu: ”Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti (bogobojaznosti), a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.” (El-Maide, 2)

    Iskreni i pravi vjernik mora i trebao bi biti moralan, odgojen i društveno angažovan, zaključak je ove tribine.

     A.O.